Kitera

Kitera, takođe Kitira (gr: Κύθηρα, ital. Cerigo) je grčko ostrvo pred jugoistočnim špicom Peleponeza i nalazi se u sastavu periferije Atika. Ukupna površina ostrva iznosi 285 km². Zbog nerazvijenosti ovog ostrva, većina stanovnika je uglavnom emigrirala, većinom u Australiju. Na ostrvu danas živi nešto više od 3400 ljudi, dok ih je 1864. godine bilo oko 14.500. Istorijski, dio je jonskih ostrva.

Koordinate: 36° 14′ 24′′ Sje.; 22° 59′ 12′′ Ist.

Istorija

Prvi tragovi naseljavanja postoje još iz ranoeladskog perioda (2500. - 1900. prije Hrista). Herodot je izvještavao, da su Feničani na ovom ostrvu uveli obožavanje boginje Afrodite, ali za takvo nešto ne postoje arheološki dokazi. Vjerovatno je ova feničanska Afrodita bila identična Astarti, jednoj od boginja semitskih naroda.

Veoma rano Kitera je dobila na značaju kroz trgovinu sa purpurom. Postoje dokazi trgovine sa Egiptom oko 2450. godine prije Hrista, sa Mesopotamijom od 1750. prije Hrista. Homer je označio Kiteru kao samostalno ostrvo. Kasnije, ona je pripadala Argosu, a od sredine 6. vijeka prije Hrista osvojila ju je Sparta. Ovo ostrvo je imalo veoma važan strateški položaj pa se prilikom peloponeskog rata vodila žestoka borba oko njega.

U srednjem vijeku, kada je Kiteru osvojila Venecija, na antičkom Akropolis sagrađen je grad Palihora (Paliochora), koji je na vrhuncu moći posjedovao ogromno bogatstvo. Iako su zidine ovoga grada izgledale kao neosvojive, pirat Barbarosa je osvojio i uništio grad 1537. godine.

U grčkoj mitologiji Kitera je (pored Kipra) ostrvo Afrodite. Boginja ljubavi je tu rođena iz morske pjene i izašla na ostrvo. Uspomeni na ovaj mit slikar Antoan Vato (Antoine Watteau) je posvetio dvije svoje slike pod nazivom „Ukrcavanje za Kiteru“, a one se danas nalaze u Luvru i gradskom muzeju u Berlinu.

Opštine

Sva naselja ovog ostrva spadaju pod opštinu Kitira.

Sela

Luka Diakofti - Kitera danas
  • Ajas Pelagija Kitera, Luka
  • Ajos Ilias
  • Antikitera na ostrvu Antikitera, nezavisna opština
  • Aroniadika
  • Avlemonas
  • Harhaliana, na ostrvu Antikitera
  • Diakofti, luka
  • Fracia
  • Frilijanika
  • Galaniana, na ostrvu Antikitera
  • Gerakarja
  • Kalamos
  • Kapsali
  • Karavas
  • Karvunades
  • Keramoto
  • Kontolianika
  • Kitera Hora, glavno mjesto
  • Livadi lijep poslovni centar ostrva
  • Katuni
  • Logotetianika
  • Luriantianika
  • Milopotamos
  • Mitata
  • Picinianika
  • Potamos
  • Statianika
  • Viaradika
  • Vuno

Mapa ostrva Kitera

  • Ovdje

Vidi još

Eksterni linkovi

Kitera na Wikimedijinoj ostavi
  • Informacije na tri jezika
  • VisitKythera - The Tourist Information Website for Kythera Island
  • Vodič istorije i kulture ostrva Kitera
  • Arhiva dokumenata ostrva Kitera
  • Slike, video, podaci, sela, imena familija
  • Arheološki, ekološki i istorijiski projekat o ostrvu i njegovim stanovnicima Arhivirano 2009-09-25 na Wayback Machine-u
  • Foto-esej o arheologiji na ostrvu Kitera



Koordinate: 36° 14′ 24′′ S., 22° 59′ 12′′ I.

  • p
  • r
  • u
Istočnoegejski otoci

Hios | Furni | Ikarija | Lezbos | Psara | Samos | Tsimena

Sjevernoegejski otoci

Ajos Efstratios | Limnos | Samotraki | Tasos

Jonski otoci

Antikitira | Antipaksos | Itaka | Kefalonija | Krf | Vido | Kitira | Lefkada | Paksos | Zakintos Otonski otoci (Otoni | Erikuza | Matraki)

Kikladi

Amorgos | Anafi | Andros | Antiparos | Antimilos | Delos | Folegandros | Jaros | Ios | Kea | Kimolos | Kitnos | Markonisos | Milos | Mikonos | Naksos | Paros | Santorini | Serifos | Sifnos | Sikinos | Siros | Tinos  Kaldera Santorini (Aspronizi | Nea Kameni | Palea Kameni | Tirazia)

Mali istočni Kikladi

Iraklija | Shinuza | Epano Kufonizi | Kato Kufonizi | Glaros | Keros | Antikeros | Kato Antikeri | Donuza

Dodekanez

Agatonizi | Amila | Arki | Astipalea | Halki | Kalimnos | Karpatos | Kasos | Megisti | Kos | Leros | Lipsi | Nisiros | Patmos | Prasonizi | Pserimos | Rodos | Simi | Telendos | Tilos | Jali

Eubeja i Sporadi

Alonizos | Skiatos | Skopelos | Skiros

Saronski otoci

Aihina | Angistri | Hidra | Metana | Poros | Salamis | Spetses

Krit

Hrizi | Dia | Gavdos | Gavdopula | Krit | Kufonisi | Paksimadja | Spinalonga