Günter Grass

Günter Grass
Biografske informacije
Rođenje16. listopada 1927.
Poljska Gdańsk, Poljska
(tada Slobodni Grad Danzig)
Smrt13. travnja 2015.
Njemačka Lübeck, Njemačka
Nacionalnostnjemačko
Obrazovanje
Zanimanjeromanopisac, pjesnik, dramski pisac, kipar, dizajner
Opus
Književni pravacpostmodernizam
(Vergangenheitsbewältigung)
Znamenita djela
  • Danziger Trilogie
    • Die Blechtrommel (roman, 1959.)
    • Katz und Maus (roman, 1961.)
    • Hundejahre (roman, 1963.)
Inspiracija
Od
Potpis

Ginter Vilhelm Gras (nem. Günter Wilhelm Grass, Gdanjsk, Poljska, 16. oktobra 1927 - Libek, Njemačka, 13. aprila 2015) je nemački književnik. Dobitnik je Nobelove nagrade za književnost 1999. godine. Njegovo najpoznatije delo, Limeni doboš, pripada žanru magičnog realizma. Njegova dela često imaju snažnu socijalistički orijentisanu političku dimenziju.

Život

Ginter Gras je rođen u Dancigu (današnji Gdanjsk u Poljskoj) 16. oktobra 1927. godine, u porodici Vilija Grasa, nemačkog protestanta i Helene Knof Gras, katolkinje poljskog porekla. Gras je vaspitavan u duhu katoličanstva. Njegovi roditelji su u tadašnjoj gradskoj opštini Langfur posedovali piljarnicu i stan. Ima sestru koja je rođena 1930. godine.

Gras je u rodnom gradu završio osnovnu školu i gimnaziju. Volontirao je u podmorničkoj službi kako bi "izašao iz skučenosti koju je kao mladić osećao u roditeljskom domu". Godine 1942. pristupio je Rajsarbajtdinstu, a novembra 1944. Vafen SS-u. Gras se borio u Desetoj SS tenkovskoj diviziji Frundsberg od februara 1945. do 20. aprila 1945. godine kada je ranjen i prebačen u američki logor za ratne zarobljenike.

Od 1946. do 1947. godine radio je u rudniku i učio kamenorezački zanat. Nekoliko godina je studirao skulpturu i grafiku, prvo na Dizeldorfskoj umetničkoj akademiji, a zatim na Berlinskom fakultetu umetnosti. Pored toga bavio se pisanjem i često je putovao. Oženio se 1954. godine i od 1960. živi u Berlinu. Razveo se 1978. i ponovo se oženio naredne godine. Od 1983. do 1986. bio je na čelu Berlinske akademije umetnosti.

Gras je bio veliki pristalica Socijaldemokratske partije Nemačke. Kad je 2006. godine, posle decenija prikrivanja istine, priznao da je kao mladić poslednjih nekoliko meseci Drugog svetskog rata bio u elitnim nacističkim SS jedinicama, bilo je predloga da mu se Nobelova nagrada oduzme, što naravno nije moguće.

Stvaralaštvo

Ginter Gras je široj čitalačkoj publici poznat kao autor romana Limeni doboš (Die Blechtrommel), objavljenog 1959. godine (po knjizi je snimljen film 1979). Zatim su usledila dela Mačka i miš (Katz und Maus, 1961), pa Pseće godine (Hundejahre, 1963), koja zajedno sa Limenim dobošem čine "Dancig trilogiju". Zajednička nit koja ih povezuje tiče se uspona nacizma i ratnog iskustva u jedinstvenoj kulturnoj sredini Danciga i ušća Visle. Roman Pseće godine, koji mnogi smatraju nastavkom Limenog doboša, opisuje prostorno izmešane etnicitete i složenu istorijsku pozadinu.

Gras je dobio mnoštvo međunarodnih nagrada, a 1999. godine primio je najviše književno priznanje: Nobelovu nagradu za književnost. Njegova književnost se obično svrstava u umetnički pokret Vergangenheitsbewältigung, što grubo prevedeno znači "sporazumevanje sa prošlošću".

Gras se 2002. godine vraća u sam vrh svetske knjiženosti knjigom Hodom raka (Im Krebsgang). Ova novela, čiji se glavni likovi prvo pojavljuju u Mački i mišu, smatra se Grasovim najuspešnijim delom.

Godine 2006. objavio je autobiografiju pod naslovom Ljušteći luk (Beim Häuten der Zwiebel).

Najvažnija dela

  • Die Vorzüge der Windhühner (poems, 1956)
  • Die bösen Köche. Ein Drama (play, 1956)
  • Hochwasser. Ein Stück in zwei Akten (play, 1957)
  • Onkel, Onkel. Ein Spiel in vier Akten (play, 1958)
  • Danziger Trilogie
    • Die Blechtrommel (1959)
    • Katz und Maus (1961)
    • Hundejahre (1963)
  • Gleisdreieck (poems, 1960)
  • Die Plebejer proben den Aufstand (play, 1966)
  • Ausgefragt (poems, 1967)
  • Über das Selbstverständliche. Reden - Aufsätze - Offene Briefe - Kommentare (speeches, essays, 1968)
  • Örtlich betäubt (1969)
  • Aus dem Tagebuch einer Schnecke (1972)
  • Der Bürger und seine Stimme. Reden Aufsätze Kommentare (speeches, essays, 1974)
  • Denkzettel. Politische Reden und Aufsätze 1965-1976 (political essays and speeches, 1978)
  • Der Butt (1979)
  • Das Treffen in Telgte (1979)
  • Kopfgeburten oder Die Deutschen sterben aus (1980)
  • Widerstand lernen. Politische Gegenreden 1980–1983 (political speeches, 1984)
  • Die Rättin (1986)
  • Zunge zeigen. Ein Tagebuch in Zeichnungen (1988)
  • Unkenrufe (1992)
  • Ein weites Feld (1995)
  • Mein Jahrhundert (1999)
  • Im Krebsgang (2002)
  • Letzte Tänze (poems, 2003)
  • Beim Häuten der Zwiebel (2006)
  • Dummer August (poems, 2007)

Vanjske veze

Günter Grass na Wikimedijinoj ostavi
  • Biografije nobelovaca - Ginter Gras (en) (fr) (de) (sv)
  • p
  • r
  • u
1901. – 1925.

1901. Sully Prudhomme   1902. Theodor Mommsen   1903. Bjørnstjerne Bjørnson   1904. Frédéric Mistral / José Echegaray y Eizaguirre   1905. Henryk Sienkiewicz   1906. Giosuè Carducci   1907. Rudyard Kipling   1908. Rudolf Eucken   1909. Selma Lagerlöf   1910. Paul von Heyse   1911. Maurice Maeterlinck   1912. Gerhart Hauptmann   1913. Rabindranath Tagore   1915. Romain Rolland   1916. Verner von Heidenstam   1917. Karl Adolph Gjellerup / Henrik Pontoppidan   1919. Carl Spitteler   1920. Knut Hamsun   1921. Anatole France   1922. Jacinto Benavente   1923. William Butler Yeats   1924. Władysław Reymont   1925. George Bernard Shaw

1926. – 1950.

1926. Grazia Deledda   1927. Henri Bergson   1928. Sigrid Undset   1929. Thomas Mann   1930. Sinclair Lewis   1931. Erik Axel Karlfeldt   1932. John Galsworthy   1933. Ivan Bunjin   1934. Luigi Pirandello   1936. Eugene O'Neill   1937. Roger Martin du Gard   1938. Pearl S. Buck   1939. Frans Eemil Sillanpää   1944. Johannes Vilhelm Jensen   1945. Gabriela Mistral   1946. Hermann Hesse   1947. André Gide   1948. Thomas Stearns Eliot   1949. William Faulkner   1950. Bertrand Russell

1951. – 1975.

1951. Pär Lagerkvist   1952. François Mauriac   1953. Winston Churchill   1954. Ernest Hemingway   1955. Halldór Laxness   1956. Juan Ramón Jiménez   1957. Albert Camus   1958. Boris Pasternak1   1959. Salvatore Quasimodo   1960. Saint-John Perse   1961. Ivo Andrić   1962. John Steinbeck   1963. Jorgos Seferis   1964. Jean-Paul Sartre2   1965. Mihail Šolohov   1966. Šmuel Josef Agnon / Nelly Sachs   1967. Miguel Ángel Asturias   1968. Yasunari Kawabata   1969. Samuel Beckett   1970. Aleksandar Solženjicin   1971. Pablo Neruda   1972. Heinrich Böll   1973. Patrick White   1974. Eyvind Johnson / Harry Martinson   1975. Eugenio Montale

1976. – 2000.

1976. Saul Bellow   1977. Vicente Aleixandre   1978. Isaac Bashevis Singer   1979. Odiseas Elitis   1980. Czesław Miłosz   1981. Elias Canetti   1982. Gabriel García Márquez   1983. William Golding   1984. Jaroslav Seifert   1985. Claude Simon   1986. Wole Soyinka   1987. Joseph Brodsky   1988. Naguib Mahfouz   1989. Camilo José Cela   1990. Octavio Paz   1991. Nadine Gordimer   1992. Derek Walcott   1993. Toni Morrison   1994. Kenzaburō Ōe   1995. Seamus Heaney   1996. Wisława Szymborska   1997. Dario Fo   1998. José Saramago   1999. Günter Grass   2000. Gao Xingjian

2001. – 2024.

2001. Vidiadhar Surajprasad Naipaul   2002. Imre Kertész   2003. J. M. Coetzee   2004. Elfriede Jelinek   2005. Harold Pinter   2006. Orhan Pamuk   2007. Doris Lessing   2008. Jean-Marie Gustave Le Clézio   2009. Herta Müller   2010. Mario Vargas Llosa   2011. Tomas Tranströmer   2012. Mo Yan   2013. Alice Munro   2014. Patrick Modiano   2015. Svetlana Aleksijevič   2016. Bob Dylan   2017. Kazuo Ishiguro   2018. Olga Tokarczuk3   2019. Peter Handke   2020. Louise Glück   2021. Abdulrazak Gurnah   2022. Annie Ernaux   2023. Jon Fosse

1 Pasternak je odbio nagradu zbog pritiska tadašnjeg komunističkog režima.   2 Sartre je odbio nagradu iz moralnih razloga i zato jer se nije želio vezati uz institucije.   3 Nagrada je retroaktivno uručena 2019. godine.
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 102319859
  • LCCN: n80085270
  • ISNI: 0000 0001 2096 7591
  • GND: 118541579
  • SELIBR: 188604
  • SUDOC: 026900971
  • BNF: cb11905730x (podaci)
  • BIBSYS: 90061209
  • ULAN: 500077198
  • MusicBrainz: f1b303ea-8965-44dc-a31b-3b8266800ba9
  • NLA: 40922187
  • NDL: 00441527
  • NKC: jn19990002840
  • BNE: XX1163656
  • CiNii: DA00332747
  • KulturNav: id
  • RKD: 33375
  • CONOR.SI: 6602339
  • NSK: 000033318