Berlinska blokada

Berlinci gledaju kako C-54 sleće na aerodrom Tempelhof (1948)

Blokada Berlina (24. jun 1948 — 11. maj 1949.) je bila jedna od prvih velikih međunarodnih kriza Hladnog rata, i prva takva kriza koja je dovela do žrtava. Tokom međunarodne okupacije post-nacističke Nemačke, Sovjetski Savez je zapadnim saveznicima blokirao železnički i automobilski pristup sektorima Berlina, koje su oni kontrolisali. Cilj je bio da se zapadne sile nateraju da dozvole sovjetskoj zoni da počne da snabdeva grad hranom i gorivom, što bi Sovjetima dalo praktičnu kontrollu nad celim gradom.

Kao odgovor, zapadni saveznici su organizovali Berlinski vazdušni lift za snabdevanje namirnicama građana Berlina. Tokom Drugog svetskog rata, vazdušni lift za snabdevanje nemačke 6. armije tokom Staljingradske bitke je morao da dnevno doturi 300 tona hrane, ali je retko prilazio blizu ovoj cifri. Obično je doturano samo oko 24 tone hrane; Berlin bi zahtevao 4.000 tona dnevno, što je više nego deset puta veća količina. Vazduhoplovstvo Sjedinjenih Država, Kraljevsko vazduhoplovstvo, i vazduhoplovstva drugih članica Komonvelta nacija su sproveli preko 200.000 letova kojima su dostavljali 13.000 tona hrane dnevno, u operaciji koja je trajala skoro godinu dana.[1] Do proleća 1949. je bilo jasno da je operacija doživela uspeh, a do aprila vazdušnim liftom je dostavljana veća količina namirnica nego što je prethodno stizalo u grad železničkim transportom.

Uspeh vazdušnog lifta je predstavljao poniženje za Sovjete, koji su uporno tvrdili da nikad neće profunkcionisati. Kada je postalo jasno da je vazdušni lift efikasan, u maju je podignuta blokada. Jedan zaostavština vazdušnog lifta su tri aerodroma u nekadašnjim zapadnim zonama grada.

Reference

Literatura

  • Beschloss, Michael R (2003). The Conquerors: Roosevelt, Truman and the Destruction of Hitler's Germany, 1941-1945. Simon and Schuster. ISBN 0-7432-6085-6. 
  • Cherny, A. (2008). The Candy Bombers: The Untold Story of the Berlin Airlift and America's Finest Hour. New York: G.P. Putnam's Sons. ISBN 978-0-399-15496-6. 
  • De Vos, Luc; Rooms, Etienne (2006) (Dutch). Het Belgisch buitenlands beleid: Geschiedenis en actoren. Acco. ISBN 90-334-5973-6. 
  • Eglin, Roger; Ritchie, Berry (1980). Fly me, I'm Freddie. London, UK: Weidenfeld and Nicolson. ISBN 0-297-77746-7. 
  • Giangreco, D. M.; Griffin, Robert E. (1988). Airbridge to Berlin : The Berlin Crisis of 1948, Its Origins and Aftermath. Presidio Press. ISBN 0-89141-329-4. Arhivirano iz originala na datum 2002-03-06. Pristupljeno 2014-07-23. 
  • Launius, Roger D.; Cross, Coy F. (1989), MAC and the Legacy of the Berlin Airlift, Scott Air Force Base IL: Office of History, Military Airlift Command,, OCLC 21306003 
  • Lewkowicz, N (2008). The German Question and the Origins of the Cold War. Milan: IPOC. ISBN 978-88-95145-27-3. 
  • Miller, Roger Gene (1998) (pdf), To Save a City: The Berlin Airlift, 1948-1949, US Government printing office, 1998-433-155/92107, arhivirano iz originala na datum 2011-06-15, pristupljeno 2014-07-23 
  • Miller, Roger Gene (2000). To Save a City: The Berlin Airlift, 1948-1949. Texas A&M University Press. ISBN 0-89096-967-1. 
  • Nash, Gary B.; Jeffrey, Julie Roy; Howe, John R.; Frederick, Peter J. (2007). The American People Creating a Nation and a Society (6th izd.). New York: Longman. ISBN 978-0-205-56843-7. 
  • Turner, Henry Ashby (1987). The Two Germanies Since 1945: East and West. Yale University Press. ISBN 0-300-03865-8. 
  • Wettig, Gerhard (2008). Stalin and the Cold War in Europe. Rowman & Littlefield. ISBN 0-7425-5542-9. 

Spoljašnje veze

Berlinska blokada na Wikimedijinoj ostavi