Anoreksija
Za ostala značenja, vidi Anoreksija (razvrstavanje).
| Anoreksija | |
|---|---|
lat. | anorexia nervosa |
 | |
| Anoreksija se češće javlja u svijetu | |
| Specijalnost | Psihijatrija, klinička psihologija |
| Klasifikacija i eksterni resursi | |
[uredi na Vikipodacima] | |
Anoreksija je težak gubitak apetita čiji su razlozi emocionalne prirode. Anoreksija nervoza (lat. anorexia nervosa) je poremećaj jedenja u središtu kojeg se nalazi preplavljujući strah od debljanja. Anoreksija ne nastaje zbog gubitka apetita već je riječ o borbi protiv gladi zbog stalno prisutnog i potpuno nerazumnog straha od debljanja koji ne popušta ni onda kad je mršavost dostigla takve razmjere da je ugrožen život bolesnika/ce. Iako je u središtu bolesti hrana, anoreksija je bolest uma. Često započinje relativno prirodnom željom za gubitkom nekoliko kilograma. No budući da dijete samo privremeno ublažavaju psihološke probleme koji se nalaze u pozadini, bez njih uskoro nemogući unos hrane se postupno svodi na najmanju moguću mjeru čime gube od 15 do 60% normalne tjelesne težine sve dok se jelo posve ne ukine. Oboljela osoba postaje opsjednuta slikom svog tijela i često doživljava sebe debelom iako je istina suprotna. Paradoks je da ona od priprave i konzumiranja hrane pravi obred. Oko polovice svih anoreksičara u nekom trenutku počne patiti od bulimije. Anoreksičari obično dolaze iz obitelji koje imaju visoke zahtjeve glede njihovih dostignuća i često traže savršenstvo, služeći se prisilom u mnogim vidovima života, osobito školi. Poricanje često prati njihovu izrazitu usredotočenost na to da ostanu mršavi; anoreksičari u pravilu neće htjeti priznati da nešto nije u redu, pa na izraze zabrinutosti drugih reagiraju ljutito ili obrambeno.
Uzroci
Dok neka istraživanja ukazuju na to da geni mogu donekle predodrediti anoreksiju, većina istraživača vjeruje da su ključni psihološki čimbenici. Anoreksičari imaju nisku razinu samopoštovanja i osjećaju se nedostojnima ljubavi. U adolestenciji takve osjećaje mogu pogoršati hormonalne promjene, kulturološke poruke koje veličaju mršavost te pritisci ili napetost unutar obitelji. Krajnost gladovanja može biti način na koji anoreksičar pokušava upravljati svojim životom - ne samo oblikujući svoj izgled nego i osporavajući sazrijevanje i svoj spolni razvoj.
- Javlja se između 12. i 25. godine
- 0,3 - 0,5% mladih žena, oko 1% adolescenata
- 90-95% žene - socijalizacija
- češće se javlja u zapadnoj kulturi
- češće u svijetu mode i baleta
- često ih se opisuje kao dobre djevojke, koje se pristojno vladaju, savjesne su, tihe, perfekcionistice.[1]
Liječenje
Psihoterapija, redovito medicinsko praćenje i vođenje prehrane trebali bi biti dijelom svakog programa liječenja anoreksije. Liječenje anoreksije će se razlikovati , a ovisno o stadiju u kojem se prepozna i pacijentovoj spremnosti na suradnju. Hospitalizacija je obično nužna, ako je pacijent izgubio više od 25% svoje uobičajene tjelesne težine. U središtu liječenja se nalazi prvenstveno individualna psihoterapija kako bi se otkrili emocionalni problemi i teškoće međuljudskih odnosa koji se možda nalaze u pozadini bolesti. Obiteljska terapija je također vrlo važna , ako pacijent živi sa obitelji, a bihevioristička terapija može pomoći da promijeni štetne navike. Osim toga trebalo bi postaviti cilj u obliku točno određenog raspona težine, a važni su i prehrambena edukacija i medicinsko praćenje. Osim cinkovog sulfata često se propisuju i dodatne količine ostalih hranjivih tvari, sredstva za pojačavanje apetita, antidepresivi, kao i sredstva protiv tjeskobe.
- Bez tretmana – smrtnost 20%
- S tretmanom – smrtnost 2-3%; 60% potpuni oporavak, 20% pokazuju fluktuirajući oblik gubljenja težine praćen relapsom, a čak 20% razviju kroničan oblik s pogoršanjem nakon godina
- Smrt - rezultat gladovanja, samoubojstva (čak 50%) ili neravnoteže elektrolita.[1]
Simptomi
- Znatan gubitak na težini
- Strah od debljanja, čak i u omršavljelom stanju
- Pretjerano držanje dijeta i vježbanje
- Iskrivljena slika o tijelu
- Abnormalna zaokupljenost hranom, poput zbrajanja kalorija ili opsjednutog proučavanja kuharica
- Zatvor
- Suha, žućkasta koža
- Rast dlaka na licu i tijelu; gubitak dijela kose
- Prestanak menstruacije
- Potiskivanje spolne želje
- Hladne ruke i stopala na uobičajenoj sobnoj temperaturi
- Kronična nesanica; neobjašnjiv rast ili pad energije
Povezano
- Pro Ana
- Bulimija
- Pro Mia
- Izgladnjivanje
Izvori
- p
- r
- u
Bradikardija • Klaudikacije • Bol u grudima • Dispneja • Hipertenzija • Hipotenzija • Slabost • Edem • Lupanje srca • Nedostatak vazduha • Žamor srca • Sinkopa • Tahikardija • Nabreklost vratnih arterija
Ascites • Nadimanje u stomaku • Zatvor • Proliv • Bolovi u stomaku • Dispepsija • Disfagija • Crvenilo šaka • Metorizam • Hematemeza • Hepatomegalija • Žutica • Melena • Mučnina • Gorušica • Podrigivanje • Splenomegalija • Tenezmi • Povraćanje
Anurija • Bakteriurija • Dehidracija • Dizurija • Fekalurija • Hematurija • Inkontinencija • Leukociturija • Oligurija • Polaksiurija • Polidipsija • Poliurija • Proteinurija • Pneumaturija • Piurija
Abulia • Agitacija • Agorafobija • Ambivalentnost • Anoreksija • Anksioznost • Ravnodušnost • Napad panike • Mentalni automatizam • Klaustrofobija • Prinuda • Koprolalija • Delirijum • Disocijacija • Eholalija • Konfabulacija • Graforea • Halucinacije • Hiperaktivnost • Hipermnezija • Hipersomnija • Hipomimija • Ideje • Impulsi • Nedostojnost • Nesanica • Logoreja • Megalomanija • Seta • Mutizam • Negativizam • Nozosofobija • Opsesija • Fobija • Psihomotorna usporenost • Monolog • Stereotipija • Teatralnost • Tik • Tuga • Vaginizam
Abnormalan hod • Agnosognozija • Agnozija • Akinezija • Amauroza • Amnezija • Arefleksija • Asomatognozija • Ataksija • Apraksija • Babinskijev znak • Brudžinskijev znak • Brokinova afazija • Glavobolja • Diplopija • Dismetrija • Dispraksija • Dizartrija • Dezorijentacija • Hemianopija • Hemiasomatognoza • Hipotonija • Hipermetrija • Hiperrefleksija • Hipertonija • Klonus zgloba stopala • Konvulzija • Kvadrantanopija • Mamurluk • Midrijaza • Mikrografija • Meningizam • Mioklonus • Mioza • Motorni deficit • Nistagmus • Patelarna arefleksija • Ptoza • Rombergov znak • Senzorni deficit • Sinkopa • Tremor • Vernikeova afazija • Vrtoglavica
Bolovi u zglobovima • Ukočenost (reumatologija) • Blokada u zglobu • Ćopavost • Istegnuće ligamenata • Otok • Mišićna atrofija • Deformacija • Znak zvona • Lasegov znak • Bol u vratu
Gušavost • Gojaznost • Termofobija • Preterana podražljivost • Egzoftalmus • Endoftalmija • Makroglosija • Alopecija • Amenoreja • Strije • Hipertireoza • Melanodermija • Galaktoreja • Ginekomastija • Frigidnost • Kvostekov znak • Ksantoma • Ksantelazma
