Alex Haley

Alex Haley
Haley kao mladić u Obalnoj straži SAD
Biografske informacije
Rođenje(1921-08-11)11. 8. 1921.
Ithaca, New York, SAD[1]
Smrt10. 2. 1992. (dob: 70)
Seattle
Obrazovanje
Zanimanjepisac, romanopisac
Opus
Književne vrsteAfroamerička književnost

Alexander Murray Palmer Haley (11. august 1921 – 10. februar 1992) bio je američki pisac i novinar. Najpoznatiji je kao autor romana Roots: The Saga of an American Family i ko-autorThe Autobiography of Malcolm X (koju je napisao zajedno s Malcolmom X-om).

Biografija

Haley je rođen u gradu Ithaca u državi New York, ali je najranije djetinjstvo proveo u gradu Henning u državi Tennessee prije nego što se vratio u Ithacu gdje je njegov otac Simon Alexander Hailey, odlikovani veteran prvog svjetskog rata postao profesor poljoprivrede na Univerzitetu Cornell. Za razliku od svog oca, koji je dobio prestižno mjesto savladavši rasističke predrasude, mladi je Haley je imao problema s disciplinom i bio izbacivan iz škola, pa je otac pristao da ga pošalje u Obalnu stražu 1939. godine. Haley je prilikom dugotrajne plovidbe otkrio talent za pisanje, ispočetka se uzdržavajući pišući ljubavna pisma svojim drugovima. Haley, kojemu je zbog rase ispočetka bilo zapriječeno napredovanje u službi, godine 1949. je dobio službeno mjesto novinara, a deset godina kasnije je napustio službu kao Vrhovni novinar Obalne straže SAD.

Haley je svoju spisateljsku karijeru nastavio i kao civil, dobivši mjesto urednika u časopisu Reader's Digest. Početkom 1960-ih je radio za Playboy, a specijalnost su mu postali intervjui sa slavnim ličnostima kao što su Miles Davis i Martin Luther King, ali i kontroverznim osobama kao George Lincoln Rockwell, osnivač Američke nacističke partije. Serija razgovora s militantnim crnačkim vođom Malcolmom X-om je godine 1965. pretočena u Autobiografiju Malcolma X-a, izdanu nekoliko mjeseci prije njegovog ubistva.

Haley je godine 1976. nakon višegodišnjeg istraživanja izdao Roots: The Saga of American Family, roman koji se djelomično temeljio na historiji njegove porodice, odnosno opisivao život Kunta Kinte, mladog Mandinke koji je u 18. vijeku otet iz Gambije i prodan kao rob u Sjevernoj Americi. Roman je doživio ogroman uspjeh, postao najprodavanija knjiga crnog autora u američkoj historiji. Haley je nagrađen prestižnom Pulitzerovom nagradom, a svjetskoj slavi je pridonijela i hvaljena miniserija prikazivana širom svijeta, a koja je Korijene učinila jednim od elemanata popularne kulture 1970-ih te izazvala opće zanimanje za geneaologiju. Haleyevu su slavu, međutim, zatamnile optužbe za izmišljanje događaja u njegovim knjigama, odnosno plagijarizam, što je potvrđeno u sudskom sporu s autorom Haroldom Courlanderom.

Kasnijih godina je Haley nastojao napisati još jedan roman temeljen na historiji njegove porodice. Godine 1992. je umro od srčanog udara, ne dovršivši roman Queen: The Story of an American Family, a koga je kasnije dovršio David Stevens.

Reference

  1. ALEX HALEY (1921-1992)

Vanjske veze

  • Biography Arhivirano 2008-09-24 na Wayback Machine-u
  • The Kunta Kinte - Alex Haley Foundation
  • Coast Guard cutter named after Alex Haley
  • Roots tribute page Arhivirano 2006-05-06 na Wayback Machine-u
  • Alex Haley's Gravesite
  • Alex Haley's Interview with Dr. Martin Luther King, Jr.
  • Alex Haley's Interview with Miles Davis
  • Alex Haley's Interview with Malcolm X
  • Official Roots: 30th Anniversary Edition website
  • Pace, Eric. "Alex Haley, 70, Author of 'Roots,' Dies," The New York Times, February 11, 1992.
  • p
  • r
  • u
Serijal Roots Alexa Haleyja
Knjige
  • Roots: The Saga of an American Family (1976)
  • Queen: The Story of an American Family (1993)
Televizija
  • Roots (1977)
  • Roots: The Next Generations (1979)
  • Roots: The Gift (1988)
  • Alex Haley's Queen (1993)
  • Roots (2016)
Povezano
  • p
  • r
  • u
Dobitnici nagrade Bancarella
  • 1953 Ernest Hemingway
  • 1954 Giovannino Guareschi
  • 1955 Hervé Le Boterf
  • 1956 Han Suyin
  • 1957 Werner Keller
  • 1958 Boris Pasternak
  • 1959 Heinrich Gerlach
  • 1960 Bonaventura Tecchi
  • 1961 André Schwarz-Bart
  • 1962 Cornelius Ryan
  • 1963 Caccia Dominioni
  • 1964 Giulio Bedeschi
  • 1965 Luigi Preti
  • 1966 Vincenzo Pappalettera
  • 1967 Indro Montanelli
  • 1968 Isaac Bashevis Singer
  • 1969 Peter Colosimo
  • 1970 Oriana Fallaci
  • 1971 Enzo Biagi
  • 1972 Alberto Bevilacqua
  • 1973 Roberto Gervaso
  • 1974 Giuseppe Berto
  • 1975 Susanna Agnelli
  • 1976 Carlo Cassola
  • 1977 Giorgio Saviane
  • 1978 Alex Haley
  • 1979 Massimo Grillandi
  • 1980 Maurice Denuziere
  • 1981 Sergio Zavoli
  • 1982 Gary Jennings
  • 1983 Renato Barneschi
  • 1984 Luciano De Crescenzo
  • 1985 Giulio Andreotti
  • 1986 Pasquale Festa Campanile
  • 1987 Enzo Biagi
  • 1988 Cesare Marchi
  • 1989 Umberto Eco
  • 1990 Vittorio Sgarbi
  • 1991 Antonio Spinosa
  • 1992 Alberto Bevilacqua
  • 1993 Carmen Covito
  • 1994 John Grisham
  • 1995 Jostein Gaarder
  • 1996 Stefano Zecchi
  • 1997 Giampaolo Pansa
  • 1998 Paco Ignacio Taibo
  • 1999 Ken Follett
  • 2000 Michael Connelly
  • 2001 Andrea Camilleri
  • 2002 Federico Audisio
  • 2003 Alessandra Appiano
  • 2004 Bruno Vespa
  • 2005 Gianrico Carofiglio
  • 2006 Andrea Vitali
  • 2007 Frank Schätzing
  • 2008 Valerio Massimo Manfredi
  • 2009 Donato Carrisi
  • 2010 Elizabeth Strout
  • 2011 Mauro Corona
  • 2012 Marcello Simoni
  • 2013 Anna Premoli
  • 2014 Michela Marzano
  • 2015 Sara Rattaro
  • 2016 Margherita Oggero
  • 2017 Matteo Strukul
  • 2018 Dolores Redondo
Normativna kontrola Uredi na Wikidati
  • WorldCat identiteti
  • VIAF: 80007399
  • LCCN: n78089814
  • ISNI: 0000 0001 2141 3152
  • GND: 128558695
  • SUDOC: 026912597
  • BNF: cb11906723w (podaci)
  • BIBSYS: 90085207
  • NLA: 35162679
  • NDL: 00442191
  • NKC: jn20000602772
  • BNE: XX1641407
  • CiNii: DA01833001
  • CONOR.SI: 13351779
  • NSK: 000053511