1370

Ovo je članak o godini 1370.
Milenijum: 2. milenijum
Vjekovi: 13. vijek – 14. vijek – 15. vijek
Decenija: 1340-e  1350-e  1360-e  – 1370-e –  1380-e  1390-e  1400-e
Godine: 1367 1368 1369 – 1370 – 1371 1372 1373
1370. po kalendarima
Gregorijanski 1370. (MCCCLXX)
Ab urbe condita 2123.
Islamski 771–772.
Iranski 748–749.
Hebrejski 5130–5131.
Bizantski 6878–6879.
Koptski 1086–1087.
Hindu kalendari
Vikram Samvat 1425–1426.
Shaka Samvat 1292–1293.
Kali Yuga 4471–4472.
Kineski
Kontinualno 4006–4007.
60 godina Yang Metal Pas
(od kineske Ng.)
Holocenski kalendar 11370.
p  r  u
Podrobnije: Kalendarska era
1370 na Wikimedijinoj ostavi

Godina 1370 (MCCCLXX) bila je redovna godina koja počinje u utorak (1. jan./sij. po julijanskom kalendaru).

Događaji

Januar/Siječanj – Mart/Ožujak

  • 18. 2. - Bitka kod Rudaua, Tevtonski vitezovi porazili Litvance.
  • mart - Car Jovan V napušta Rim - ide u Napulj, zatim preko Ankone stiže u Veneciju (prvi vizantijski car u tom gradu).

April/Travanj – Jun/Lipanj

  • 8. 4. - Papa šalje pisma na više adresa kako bi omeo planirani brak kćerke Gregorija II Šubića, koja je živela na dvoru bana Tvrtka za sina srpskog kralja,[1] Marka Mrnjavčevića.
  • ca. travanj - Papa Urban V. osujetio bračnu vezu Mrnjavčevića i Šubića, koju je planirao ban Tvrtko[2][3].
  • 10. 4. - Timur zavladao Transoksijanom i uzeo titulu emira (vlada do smrti 1405).
  • april - Kralj Vukašin Mrnjavčević izdaje povelju Dubrovčanima, ne pominjući cara Uroša.[4]
  • 21. 5. - Car Jovan V se sporazumeo sa Mlečanima da im da Tenedos za krunske dragulje, šest praznih brodova i 25.000 dukata. Međutim, njegov sin Andronik, regent u Carigradu, odbija to izvršiti, tako da će Jovan jedno vreme biti pritvoren u Veneciji kao nesolventan dužnik.
  • 24. 5. - Ugovor iz Stralsunda okončava devetogodišnji rat između Danske kralja Valdemara IV i Hanze koja je ponovno stekla trgovinske povlastice.

Jul/Srpanj – Septembar/Rujan

  • polovina godine - Sanko Miltenović se poslednji put pominje živ - Mavro Orbin piše da je stradao kod Trebinja pustošeći Altomanovićevu teritoriju[5] (do 1372?).
  • leto - Ban Tvrtko ugovorio mir sa Nikolom Altomanovićem, Dubrovčani nisu obuhvaćeni[6].
  • 5. 9. - Papa Urban V. otplovio iz Italije u Francusku, u Avinjonu je 27-og (ubrzo zatim se teško razboleo).
  • 19. 9. - Francuski grad Limoges pao nakon opsade, Edward Crni Princ masakrirao nekoliko hiljada stanovnika. Inače, Bertrand du Guesclin, "Orao Bretanje", postaje Connétable de France.

Oktobar/Listopad – Decembar/Prosinac

  • 5. 11. - Umro poljski kralj Kazimir III. Veliki, poslednji Pjast. Nasleđuju ga sestra Elizabeta Kujavska i njen sin Ludovik I. Veliki, mađarsko-hrvatski kralj - okrunjen u Krakovu 17. 11..
    • Ludovik/Ljudevit se nakon ovoga bavi Poljskom, zapadnom Evropom i Italijom, zanemarujući Balkan, na kome se razmahala osmanska pretnja.[8]

Kroz godinu

  • Stjepan Vuk Kotromanić napadao brata Tvrtka uz pomoć ugarskog kralja, Stjepan Rajković odbranio Bobovac[3], braća se ubrzo mire.
  • 1370/71 - Kotor se predao u zaštitu ugarskom kralju Ludvigu, zbog slabosti cara Uroša[9] (bio pod vladavinom Nemanjića od oko 1185.). Nakon decenije ratovanja i gubitka trgovine u zaleđu privredna aktivnost je opala.
  • Ivan Paližna postaje vranski prior.
  • Jovan V Paleolog se vratio u Carigrad s neuspešnog putovanja po zapadu[10].
  • Počinju glavni radovi na pariskoj Bastilji.
  • Papa Urban je u Italiji odobrio Brigiti Švedskoj pravila Reda najsvetijeg spasitelja, poznatijeg kao brigitinke.
  • c. Crkva Svetog Đorđa u Rečanu severoistočno od Prizrena je živopisana[11] – nepoznati vojvoda ktitor je umro u decembru ove godine. Oko ove godine se živopisalo i kod Ohrida: Bogorodica Bolnička, pećinska crkvica u Peštanima, Sveti Dimitrije (1360-70), Bogorodica Čelnica.[12]

Rođenja

Glavni članak: :Kategorija:Rođeni 1370.

Smrti

Glavni članak: :Kategorija:Umrli 1370.

Reference

  1. Klaić, 170
  2. Željko Fajfrić, Sveta loza kneza Lazara, rastko.rs (pristup 9. 3. 2013.)
  3. 3,0 3,1 Klaić, 170
  4. Istorija s. n. I, 592
  5. Istorija s. n. I, 591
  6. 6,0 6,1 6,2 Vladimir Ćorović, Raspad Srpske Carevine, rastko.rs (pristup 9. 3. 2013.)
  7. Ž. Fajfrić, Sveta loza Stefana Nemanje, rastko.rs
  8. Klaić, 144
  9. Istorija s. n. I, 594
  10. Klaić, 150
  11. Istorija s. n. I, 653
  12. Istorija s. n. I, 662


  • Vjekoslav Klaić, Svezak drugi: dio prvi. Treće doba: Vladanje kraljeva iz raznih porodica (1301-1526). Prva knjiga: Anžuvinci i Sigismund do gubitka Dalmacije (1301-1409) (archive.org)